Pitanja i odgovori
Pitanja i odgovori
Ovdje smo prikupili odgovore na vaša pitanja
O ELEKTRIČNIM AUTOMOBILAMA
Prva masovna električna vozila prešla su nešto više od 100 km bez punjenja.
Novi zlatni standard je preko 300 km, ali postoje modeli koji mogu i više. Na primjer, kineski Aion LX Plus, koji ima deklarirani domet putovanja veći od 1000 km.
Punjenje električnog automobila neće trajati dugo kao prije. Brzo punjenje jednosmjernom strujom na velikim električnim punionicama (ECS) omogućava vam da to učinite za sat vremena. Na stanici kapaciteta 150 kW, električni automobil dobija rezervu snage do 100 km za 10 minuta. Za pomoć ljubiteljima automobila – aplikacije sa EZS karticama (na primjer, PlugShare od Recarego). Punjenje iz kućne utičnice od 220 V trajat će cijelu noć – automobil se puni za jedan sat za 7-14 km putovanja, a posebna kućna stanica – za 30-40 km putovanja.
Prema Evropskom udruženju proizvođača automobila (ACEA), u Holandiji postoji u prosjeku 47 električnih benzinskih stanica na svakih 100 km autoputa, u Njemačkoj – 19. Ali EU ima svoje autsajdere: u Litvaniji, Latviji, Grčkoj, Poljska i Rumunija, jedno 200 km, ili više. U Crnoj Gori, početkom 2022. godine, jedna stanica pada na 170 km ceste. Da bismo dostigli trenutni nivo Norveške, potrebno je da instaliramo još 3.250 stanica za punjenje.
Na globalnom tržištima, na primjer, Volvo daje garanciju za bateriju u električnom automobilu Volvo C40 Recharge osam godina, ili 160.000 km. Proizvođači automobila navode da vijek trajanja baterije zavisi o uslovima u kojima se koristi i koliko često se puni korištenjem brzog punjenja.
Prije, ili kasnije, svi automobili završavaju na otpad. Kod automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem potrebno je reciklirati akumulator, svjećice, motor, mjenjač, tečnosti koje ih pune itd., kod električnih automobila, akumulatore i elektromotore. Sve veći broj električnih vozila predstavlja veliki izazov za upravljanje otpadom na kraju životnog vijeka, upozorili su naučnici sa Univerziteta Birmingham u Velikoj Britaniji u Nature dokumentu iz 2019.
-Jonske baterije u električnim vozilima mogu biti vrijedan sekundarni izvor materijala. U Rusiji se, na primjer, čeljabinska grupa kompanija Megapolisresurs bavi preradom litijum-jonskih baterija i baterija, navode na njenoj web stranici.
U Njemačkoj su litijum-jonske baterije iz električnih automobila našle drugu upotrebu: koriste se za skladištenje viška energije iz vjetroturbina i solarnih panela. Nemački WEMAG je 2018. godine izgradio najveću komercijalnu baterijsku elektranu u Evropi od 10 MW u blizini Hamburga
Čistoća električnog automobila direktno zavisi od izvora energije za punjenje, pišu istraživači. Ako ga napajaju hidroelektrane, vjetroturbine ili solarni paneli, tada će količina emisije CO2 biti višestruko manja u odnosu na konvencionalni automobil. Na primjer, u evropskim zemljama, gdje je udio alternativne energije velik, ugljični otisak električnog automobila je tri puta manji. U Indiji i Kini, gdje još uvijek ima mnogo elektrana na ugalj, ugljični otisak električnih automobila je “kraći” od automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, za 25-40%.
Nuklearna energija može poslužiti i kao izvor energije za punjenje električnih vozila.
U Crnoj Gori bi već danas struja proizvedena od sunca i vjetra bila dovoljna za trećinu cjelokupne flote. Odnosno, kada bi svi prešli na električne automobile, trećina bi se vozila “po suncu i vjetru”.
Na temperaturama ispod nule, maksimalna udaljenost vožnje se smanjuje jer automobil koristi više energije za zagrijavanje putničkog prostora i održavanje baterija na radnoj temperaturi. Toplina, takođe, ima sličan učinak: dodatna energija se troši na hlađenje unutrašnjosti.
Studija portala Geotab, koja je ispitivala podatke o putovanjima 4.200 električnih automobila različitih proizvođača, pokazala je da je u stvarnom životu optimalna temperatura za električne automobile 21,5 ˚C na kojoj se čak mogu malo više voziti na punom punjenje (za oko 10-15%) nego što je naveo proizvođač.
Toplota i hladnoća negativno utiču na rezervu snage: pri temperaturi od plus 40 ˚C rezerva snage se smanjuje za oko 20% od deklarisane proizvođača na ovim temperaturama, a za oko 40% na temperaturi od minus 20 ˚C.
Na primjer, u sjevernoj Norveškoj, u osam mjeseci 2021. godine, udio prodaje novih ICE vozila pao je na rekordno niskih 9,6%. Električna vozila zauzimaju 60,1% tržišta, a hibridi 30,3% (prema norveškom odboru za saobraćajne informacije, OFV). Činjenica je da prosječna zimska temperatura u zemlji minus 6,8 ˚C, a na sjeveru Norveške su pravi mrazevi.
Dok evropski proizvođači daju 8-godišnju garanciju na baterije, kineski proizvođači sve više se opredjeljuju na “doživotnu” garanciju što znači da vijek trajanja baterija se približava vijeku trajanja samog automobila.
Idealno je napuniti bateriju do 80% i isprazniti do 20%. Ovo je taksi način rada. Nije slučajno što se u vijestima pojavila informacija da je jedan taksista prešao milion kilometara bez zamjene baterije. Baterije zaista ne vole dugo ostati sa 100% napunjenim, a za njih je dugo parkiranje s ispražnjenom baterijom jednostavno pogubno.
Svaki električniautomobil ima sistem upravljanja baterijama koji prati njegovo „zdravlje“.
Prilikom odabira automobila imajte na umu da automobili sa zračnim baterijama za grijanje/hlađenje (Nissan Leaf) degradiraju 4% godišnje, a sa tekućinom (Audi, VW, BMW, Tesla) – 2%. Odnosno, vjerovatno je bolje izabrati tečnost.
O stanicama za punjenje
Da biste napunili električni automobil, trebat će vam punjač koji pretvara naizmjeničnu struju iz kućne utičnice u istosmjernu energiju za bateriju. U svim modernim električnim vozilima takvi se punjači ugrađuju direktno na brod.
I ovdje dobijamo prvo ograničenje.
Proizvođači automobila štede na težini automobila i njegovoj cijeni ugradnjom ne najmoćnijih ugrađenih pretvarača. Većina njih je snage 7 kW, ima nekoliko automobila (BMW, Porsche) sa 11 kW konvertorima i Reno Zoe, Audi i Tesla koji mogu puniti 22 kW.
Osim ograničenja na brodu, potrebno je uzeti u obzir i snagu eksterne stanice za punjenje – one su obično 7, 11 ili 22 kW.
Na primjer, na punjenju od 22 kW, BMW će trebati samo 11 kW, a Jaguar samo 7. Obrnuto, na punjenju od 7 kW, bilo koji automobil će imati samo 7 kW i ne više.
Sada na tržištu dodatne opreme postoje adapteri doslovno od svega na sve. Osim, naravno, AC DC konektora. Odnosno, nema adaptera sa kabla tipa 2 na CHAdeMO, već sa CCS na CHAdeMO i obrnuto – molim.
Postoje adapteri brendirani, službeni, certificirani od strane proizvođača automobila. Ali, samo takvi ne postoje za sve prilike. Na sreću, na tržištu postoji mnogo ponuda trećih kompanija.
Međutim, ovdje uvijek morate imati na umu da adapter po definiciji nije idealno rješenje. Prvo, mali proizvođači vam ne garantuju potpunu sigurnost veze. Drugo, uvijek će doći do gubitka snage u adapterima.
Stoga, kada birate električni automobil za sebe, bolje je unaprijed razmisliti gdje, s kojih konektora i kojim kablom ćete ga puniti. I vodite računa o ugradnji odgovarajuće opreme u svoju garažu, ili na mjesto redovnog parkiranja.
Teško je odgovoriti na ovo pitanje – stanica se mora odabrati za svaki konkretan slučaj. Ali postoji nekoliko pravila.
Da biste napunili električni automobil, trebat će vam punjač koji pretvara izmjeničnu struju iz kućne utičnice u istosmjernu energiju za bateriju. U svim modernim električnim vozilima takvi se punjači ugrađuju direktno.
Proizvođači automobila štede na težini automobila i njegovoj cijeni ugradnjom ne najmoćnijih ugrađenih pretvarača. Većina njih ima 7 kW, ima nekoliko automobila (BMW, Porsche) sa 11 kW konvertorima i Reno Zoe, Audi i Tesla koji mogu da napune 22 kW
Ako vaš automobil ima pretvarač od 7 kW, nema smisla kupovati punjač od 11 ili 22 kW. Automobil i dalje neće prihvatiti takvu snagu.
U Evropi možete pronaći stanice za punjenje koje su podijeljene u 4 tipa:
Mode 1. Najmanjenaponska stanica sposobna da se napaja električnom energijom iz domaćinstva. Gotovo nikad korišten za moderna električna vozila.
Mode 2. Standardna AC stanica za punjenje, koja se koristi u svakodnevnom životu. Pogodan za skoro sve vrste električnih vozila, sa tradicionalnim konektorom i zaštitnim sistemom unutar kabla. Snaga takvog punjenja je 3,7 kW.
Mode 3. Najsnažniji način rada za AC stanice za punjenje. Kompatibilan sa konektorima Type 2 – za tri faze. Snaga takvih punjača je od 7,4 kW za monofazne i do 22 kW za trofazne.
Mode 4. Supercharger. Punjenje velikom brzinom, koristeći više ne naizmjeničnu, već jednosmjernu struju. Snaga kompresora od 20 do 360 kW. Cijena ovakvih stanica je visoka, dovodni kabel je vrlo velikog presjeka. Elektrodistributivna infrastruktura Crne Gore još uvijek ne dozvoljava stvaranje široke mreže.
Evropa je s vremenom uspjela uvesti jedinstveni standard za konektore. U praksi se koriste tri vrste konektora:
Za AC:
Type 2 (takođe zvani Mennekes)
Za jednosmernu struju:
CHAdeMO (Toyota, Mitsubishi, Subaru, Honda i Nissan)
CCS Combo (svi evropski brendovi)
U Crnoj Gori još uvek praktično ne postoji mreža za punjenje jednosmernom strujom, pretpostavke su da se neće uskoro pojaviti. Dakle, potrebna nam je mašina sa konektorom Type 2. Po evropskim standardima, ne možete registrovati automobil sa drugim tipovima konektora osim evropskih. Čak i Tesla pravi automobile za Evropu sa utikačem Type 2.
